Mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja i jedan od najvažnijih segmenata (dis)funkcionalnog bivstvovanja. Isto predstavlja stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, uspješno rješava životne probleme i nosi se s uobičajenim životnim stresom, a isto tako radi produktivno, plodonosno i sposoban/na je davati pozitivan doprinos svojoj zajednici.
,,Mentalno zdravlje je itekako važno i ima ogromnu ulogu i veliki uticaj na život pojedinca. Mentalno stanje osobe utiče na koji način će funkcionisat njen život, što znači da ukoliko osoba ne vodi brigu o svom mentalnom stanju, ignoriše neke znakove upozorenja da nešto nije uredu, sve će se to odraziti i na život osobe, njene životne aktivnosti”, kaže Tehvida Dervić, omladinska aktivistica i volonterka PRONI Centra za omladinski razvoj.
Danas se sve više govori o potrebi brige o mentalnom zdravlju, ali statistički podaci, svakodnevno iskustvo, sve veći broj slučajeva samoubistava, mladih naklonjenih upotrebi opojnih sredstava i mnogi drugi negativni trendovi upozoravaju da rješenje ovog problema nije tako blizu kako se čini.
SOCIJALIZACIJA ILI (SAMO)DESTRUKCIJA
Svijest o važnosti mentalnog zdravlja, ali i njegovo narušavanje kreću od najranijeg doba odrastanja. Primarna socijalizacija, odnosno uticaj porodice jako je važan. Ukoliko osoba odrasta u nezdravoj porodici, svakodnevno je izložena negativnom energijom, porodičnim nasiljem, te ukoliko od samog početka roditelji nemaju povjerenje u sposobnosti svog djeteta, odnosno utiču na smanjenje njegovog samopouzdanja, onda govorimo o potencijalnoj žrtvi narušenog mentalnog zdravlja. Vrlo je moguće da će se takvo odrastanje odraziti na kasniji period života te osobe i da će prevazilaženje istog, ukoliko postoji želja, biti jako teško putovanje.
Pored primarne socijalizacije, veliki uticaj na stanje mentalnog zdravlja ima i šire okruženje, škola, odnosi s vršnjacima, prijateljima. U toj fazi odrastanja čak i sitnice mogu negativno uticati na mentalno stanje osobe, jednako kao i neke krupne stvari. Kada govorimo o sitnicama onda iste podrazumijevaju neke materijalne stvari. U tim godinama, dok su još u školskim klupama, teško je podnošljivo kada neki vršnjak ili prijatelj ima nešto što vi nemate, na primjer skupocjen mobilni telefon, garderobu, patike itd. No, u tom periodu ljudi nisu svjesni da su takve, materijalne stvari, briga koja ne treba da postoji i da se ljudi ne vrednuju po tome koliko i šta imaju, već po onome što oni jesu. Kada govorimo o krupnim stvarima onda je to loš uticaj društva, međuvršnjačko nasilje (fizičko i/ili psihičko). Kako bi bili “in” i uklopili se u šablon vršnjaka, djeca i adolescenti često se podvrgnu ismijavanju drugih zbog drugačijeg društvenog i ekonomskog statusa, izgleda, počnu konzumirati nedozvoljena opojna sredstva, cigarete, alkohol, ili postanu sklonu nasilnom ponašanju.
Posljedice takvog ponašanja postaju vidljive nakon što prođe određeni broj godina. Takva djeca i adolescenti gube svoj identitet, postaju nesretni jer rade stvari koje ne žele samo kako ne bi bili odbačeni. S druge strane, međuvršnjačko nasilje, koje je sve češća pojava u našem društvu, ima posljedice po mentalno zdravlje dugoročnog karaktera, a borba s prevazilaženjem tih posljedica je duga i teška.
Prema riječima Amine Sejfić, projektne menadžerice Centra za postkonfliktna istraživanja, na mentalno zdravlje mladih utiču i nagle promjene. ,,Na primjer, sljedeći faktori potencijalno mogu rezultirati razdobljem lošeg mentalnog zdravlja: zlostavljanje u djetinjstvu, trauma ili zanemarivanje, društvena izolacija ili usamljenost, diskriminacija, gubitak drage osobe, posla, mobing, i tako dalje.”
Mbps, JA ili VIRTUALNO JA
Veliki uticaj na stanje mentalnog zdravlja kod mladih ima i online svijet, društvene mreže i virtualni identiteti, toliko da nekada nismo ni svjesni jačine tog uticaja. Naravno, u prednostima ekspanzije interneta i sve veće povezanosti ljudi na globalnom nivou, direktno i/ili indirektno se suočavamo sa stvarima koje latentno utiču na mentalno zdravlje. ,,Prije svega mladi su danas jako vezani za društene mreže i tu su našli nešto što ih usrećuje u jednu ruku, ali opet s druge strane sve se više kod pojedinca javlja nesigurnost, nizak nivo samopouzdanja, nedostatak samopoštovanja, osjećaj manje vrijednosti, samim tim javljaju se i znakovi depresije. Također, napretkom tehnologije javlja se i manjak aktivnosti,potpuno drugačije shvatanje druženja i riječi “biti društven”. Mnogi mladi zbog zaokupljenosti tehnologijom sve manje imaju potrebe da se kreću, zanimaju nečim drugim ili da daju svoj doprinos naprimjer razvoju svoje zajednice”, navodi Dervić.
Pred nama su prikazani “savršeni” životi, ljudi “savršenog” izgleda, “sreća”, “moć”, “novac”, lažni identiteti kreirani po mjeri zahtjeva online “tržišta”. Koristeći znake navoda, ironično govorimo o savršenosti, sreći, moći, novcu. Govorimo o lažnom prikazivanju i prikrivanju istinski nesavršenog života, nesavršenog izgleda, ne toliko velike sreće, moći i ne raspolaganja tolikom količinom novca. Živimo u svijetu u kojem se sreća broji brojem lajkova i u kojem brojevi lajkova vama daju odgovor na pitanje o vašem fizičkom izgledu. I šta mislite, da li se radi o svijetu energetskih vampira, dobrih vila, virtualnih (ne)prijatelja ili strogih mbps površinskih zakona? Odgovor je vrlo jednostavan ako malo dublje promislite.
Živimo u svijetu i vijeku u kojima toliko brzinom dobijamo, apsorbiramo, pa čak i oponašamo informacije. Mediji nas svakodnevno bombarduju različitim, nažalost, najčešće negativnim informacijama. Prema riječima novinarke Alme Mustafić sve zavisi o kojim medijima se radi, o kojim temama i šta zapravo privlači pažnju mladih ljudi. ,,Može imati i dobre i loše posljedice, zavisi od načina na koji to filtiramo”, ističe Mustafić.
DOVOLJNO NESVJESNI DA NE BUDEMO DOVOLJNO SVJESNI
Mladi danas nisu dovoljno svjesni koliko mentalno zdravlje može biti kamen spoticanja u životu onda kada o istom ne vodimo dovoljno računa, a isto tako pokretač života kada mu se posvetimo onoliko koliko zaslužuje. Briga o mentalnom zdravlju, nažalost, i dalje je tabu tema a problemi s istim i traženje pomoći predstavljaju sramotu.
,,Pregledi kod stomatologa, endokrinologa, oftamologa, ginekologa i drugih specijalista redovni i obavezni za svaku osobu koja brine o svom zdravlju i o njima se uglavnom “ne šuti”, dok je odlazak psihoterapeutu ili psihijatru, nešto o čemu se šuti, nešto što je sramota, nešto o čemu se priča polušapatom. Izgleda da mi još nismo shvatili da su problemi te vrste bolest i stanje koje čovjek sam ne bira i zbog toga je izuzetno važno na vrijeme potražiti stručnu pomoć. Nažalost, upravo zbog toga mladi ne vode računa o svom mentalnom zdravlju kako bi trebalo nego se problemi guraju pod tepih. I ovo nerijetko završava tragično. U prosjeku, u BiH svaki dan jedna osoba sebi oduzme život. S druge strane, bitka za golu egizistenciju je također nešto što tjera mlade da svoje zdravlje stave po strani”, navodi Sejfić.
Nesvjesnosti mladih o važnosti mentalnog zdravlja doprinosi i odsustvo ozbiljnosti u pristupu okoline. ,,Ono što sam primijetila kada je u pitanju mentalno zdravlje jeste da starije generacije jako malo obraćaju pažnju na mentalno zdravlje i često ne znaju kako da svojoj djeci pomognu kada im se požale na neki problem. Veliki broj mladih već u srednjoj školi susreće se sa nekim poteškoćama i preprekama, vode neke svoje borbe sa stanjima kao što su depresija i anksioznost a nemaju neku podršku od sredine jer u mnogo slučajeva mladi se nalaze upravo u sredini koja probleme mentalnog zdravlja uopće ne shvata kao neki ozbiljniji zdravstveni problem već kao nešto što je eto prolazno”, kaže Dervić.
DA LI SU MLADI DANAS ZAISTA SRETNI?
Da kao društvo pokušavamo izbjeći učenje određenih lekcija, odnosno usvajanja zdravih modela ponašanja, svjedoče i gore navedeni negativni trendovi. U 21. vijeku imamo sve, a zapravo nemamo ništa. Povezani smo sa svijetom više nego ikad, a istovremeno otuđeni. Pozitivne trendove koristimo na negativan način, a posljedice zanemarujemo svjesno ili nesvjesno.
,,Mladi su toliko danas opterećeni mnogim svarima da je izgleda dovoljno da samo preguraju dan”, naglašava Sejfić.
Prema prvim nalazima međunarodnog istraživanja među djecom i odraslima u 21 zemlji koje su sproveli UNICEF i Gallup – čiji je kratak pregled dat u izvještaju Stanje djece u svijetu u 2021. godini – svaka peta mlada osoba starosti 15-24 godina izjavila je da se često osjeća depresivno ili da nije zainteresovana za bilo šta.
EMOCIJE POD TEPIH – “PROĆI ĆE” TREND
Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko, a nekad se čini da se više pažnje pridaje ovom drugom.
Sejfić kaže: ,,U zdravom tijelu zdrav je duh ali bez zdravog duha nema zdravog tijela. Kada neko slomi nogu, ne kažemo mu ‘Nije ti ništa, hodaj, ne idi kod doktora’. Činimo upravo suprotno. Ali kada se neko požali na svoje mentalno zdravlje, imamo naviku reći ‘Nije to ništa. I meni je tako bilo’. Naša svijest o postojanju ovih problema je dovoljno nerazvijena. Najbitnije je emocije ne gurati pod tepih, već ukoliko je potrebno, potražiti i stručnu pomoć.”
Nije sramota ne osjećati se dobro i doživjeti neuspjeh, a još manja je sramota potražiti stručnu pomoć, obratiti se bliskim ljudima. Tuđe neznanje i predrasude trebaju biti jedan od razloga da volite svoj odraz u ogledalu ali i ono što ogledalo ne može pokazati – vašu ličnost. Pođite od sebe, djelujte na smanjivanje stigmatizacije i diskriminacije tako što ćete druge učiti na svom primjeru osobe koja shvata da bez mentalnog zdravlja nema zdravlja. Rat s mentalnim zdravljem je teško pobijediti, ali ako išta vrijedi pobijediti onda je to to. I neće proći ako ne povučete kormilo.
Tekst je nastao u okviru projekta ,,BeWell@Digital” koji podržava Evropska komisija kroz program Erasmus Plus, a implementira konzorcijum na čelu sa International Youth Health Organization i partnerima: PRONI Centar za omladinski razvoj (BiH), Qendra Youth Act (Albanija), Društvo za borbu protiv SIDE – CAZAS (Crna Gora), Epistimoniki Etaireia Vioiatrikis Pliroforikis kai Pliroforikis Ygeias – GBHI (Grčka) i Institut savremenih tehnologija Crne Gore.
Projekat u Brčko distriktu BiH je sufinansiran kroz poziv Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta BiH.
