Omladinski rad u praksi – od lokalnog do međunarodnog nivoa – Miroslava Milivojević

“Svaki veliki san počinje sa sanjarom. Uvijek zapamtite, imate u sebi snagu, strpljenje i strast da posegnete za zvijezdama i promijenite svijet.”

Harriet Tubman

Ako znamo da budućnost pripada onima koji čvrsto vjeruju u svoje snove, a svi naši snovi su ostvarivi ako imamo dovoljno hrabrosti da idemo za njima, postavlja se pitanje o čemu sanja i čemu teži mlad čovjek u našoj zemlji? Znate, onaj isti mladi čovjek za koga, ako ste odrasli i zreli, zdušno tvrdite da na njemu svijet ostaje (kakva odgovornost, zar ne?). Ako ste ipak, vi u koži tog mladog čovjeka, u nekom trenutku povjerujući u to i dajući svoj maksimum da postanete najbolja verzija sebe (bar u formalnom pogledu), vrlo brzo ćete se probuditi kao zrela osoba od 30-40 godina pitajući
se: Da li sam još nešto mogao/la učiniti?

Kada ste mlada osoba koja živi u državi u kojoj je stopa nezaposlenosti mladih oko 50% ukupne populacije, a stopa neinformisanih vjerovatno i veća, ispred sebe imate dva potencijalna pravca: otići iz BiH i pokušati se ostvariti na obrazovnom, poslovnom ili privatnom planu u nekoj od razvijenijih država EU (kao što je to želja, nažalost, preko 70% mladih u našoj zemlji) ili ostati, dati sebi i svojoj zemlji šansu, unaprijeđivati svoja znanja i kompetencije van formalnog sistema obrazovanja, proširiti svoje vidike i boriti se za promjene. Koji god da je vaš izbor, ostanite na ovim redovima, možda baš do kraja ovog teksta u vama se rodi neka nova ideja, da zajedno “ispeglamo” ove procente.

Znamo da mladi ljudi predstavljaju okosnicu društva u svim njegovim segmentima. Ipak, uviđa se da mali broj mladih ima priliku izraziti svoje stavove, pokrenuti vlastitu inicjativu, biti u poziciji direktnog donosioca odluka i doprinjeti promjenama. Čini se kao mnogo zatvorenih vrata za koja postoji jedan univerzalan ključ zvan – omladinski rad. Šta to podrazumjeva i kako da na najlakši mogući način jedan mlad čovjek, kome je ovaj pojam još uvijek nepoznanica, uplovi u ove vode?

Omladinski rad podrazumjeva planiran program obrazovnog karaktera, kreiran sa svrhom pružanja podrške mladima u procesu osamostaljivanja, od strane omladinskih radnika/ca, koji kao  kvalifikovane osobe za rad sa mladima pomažu u ličnom i socijalnom razvoju mladih, kako bi postali aktivni članovi društva i učesnici u procesu donošenja odluka. Ideja omladinskog rada je kreiranje sigurnog okruženja i mogućnosti za aktivno učešće mladih na dobrovoljnoj osnovi u procesu sticanja vještina, kompetencija i znanja. Omladinski rad je komplementaran formalnom obrazovanju sa svojim aktivnostima, pri tom koristeći metode neformalnog obrazovanja i informisanja. Međutim, bitno je naglasiti da svaki rad sa mladima nije i omladinski rad. Odnosno, rad sa mladima je širi pojam obuhvatajući procese koji se dešavaju “oko” omladinskog rada tipa: formalno obrazovanje, zagovaranje, pribavljanje sredstava kao i promjene i unapređivanje legislative za rad omladinskog sektora.

Kako to još konkretnije izgleda u praksi?

Postoje brojne tipologije omladinskog rada, ovisno o tome koji izvor konsultujete. Vama će u nastavku biti date dvije najvažnije podjele i to: prema području djelovanja/ rada i prema lokalitetu realizacije omladinskog rada, konkretno kada se radi o našoj zemlji, ali uz manje ili veće varijacije i u drugim zemljama Evrope (jer se i sama definicija omladinskog rada razlikuje od države do države).

Tipovi omladinskog rada prema području rada:

  • Politička svjesnost i aktivno građanstvo (učešće mladih, društvene akcije, aktivizam, prava i ravnopravnost, razvoj politika i obrazovanja, i sl. );
  • Zdravstveno obrazovanje (promocija zdravih stilova života, odnosi i seksualnost, mentalno zdravlje, HIV/AIDS, prva pomoć, prevencija alkoholizma, nikotinske ovisnosti, itd.);
  • Prevencija socijalnog isključenja: (obuhvata obrazovanje, treninge i mogućnosti zapošljavanja za marginalizovane grupe i pojedince);
  • Životne vještine / socijalno obrazovanje (programi koji kroz individualni ili grupni rad, realizuju projekte ili događaje koji su fokusirani na razvoj identiteta, vrijednosti, upravljanje emocijama, liderstvo, timski rad, planiranje i donošenje odluka, komunikaciju, rješavanje problema, inicijative i odgovornost, profesionalni razvoj i orijentaciju i sl.);
  • Interkulturalna i internacionalna svjesnost (profesionalno vođene aktivnosti koje omogućavaju mladima iz različitih zemalja, različitog etničkog porijekla i kulture da proširuju kulturno znanje, grade vještine i kompetencije, razvijaju toleranciju i prihvatanje različitosti);
  • Informisanje (informisanje mladih se realizuje kroz servise ili centre. Cilj je osposobljavanje mladih da naprave nezavisne odluke koje će voditi ka organizovanju vlastitog života);
  • Zaštita životne sredine (podizanje ekološke svijesti mladih, promovisanje života u skladu sa prirodom i sl.)
  • Savjetovanje mladih (fokus na specifična pitanja i probleme mladih, pružanje informacija i podrške koja je bazirana na profesionalnoj tehnici savetovanja te upućivanje mladih na druge institucije, ukoliko je to potrebno);
  • Omladinski rad baziran na slobodnom vremenu (uključuje igre, sport i kulturno-umjetničke aktivnosti, sa ciljem razvoja fizičkih, intelekturalnih i drugih potencijala mladih. Omogućuje socijalizaciju i prevenciju; takođe, ovaj tip omladinskog rada predstvalja prvu stepenicu uključivanja mladih u druge tipove omladinskog rada.1

Tipovi Omladinskog rada prema lokalitetu realizacije:

  • Omladinski rad u zajednici – omladinski radnici u zajednici pružaju aktivnosti za mlade ljude u različitim okruženjima u lokalnim zajednicama, uključujući i prostorije Mjesnih zajednica, društvenih domova, omladinskih centara, prostorija religijskih zajednica, neprofitnih organizacija/omladinskih organizacija i vladinih institucija (škole, fakulteti).
  • Omladinski rad u omladinskom klubu/centru – ovaj omladinski rad se sprovodi u namjenskim prostorijama, koje mogu uključivati objekte kao što su omladinski klubovi, omladinski centri, sportski objekti i savjetovališta. U pojedinim slučajevima može biti povezan i sa terenskim radom ili omladinskim radom u školi.
  • Rad na ulici (Street work) – predstavlja omladinski rad izvan omladinskih klubova i organizacija; ovakav vid rada je vrlo prihvatljiv za sredine gdje mladi ne žele da budu direktno uključeni u određene aktivnosti u klubu, za one mlade koji se iz raznih razloga ne osjećaju prijatno u klubu (marginalizovane grupe), te ukoliko klub ne postoji ili je suviše udaljen od ciljne grupe.
  • Izmješteni (detached) omladinski rad – direktan rad sa grupama mladih ljudi na mjestima njihovih okupljanja (na ulici, sportskim terenima, parkovima), gdje je cilj ostvariti povjerenje i kreirati program/aktivnosti u skladu potrebama mladih ljudi, kao i obezbediti pristup informacijama (podjela info letaka i sl.). Ovaj tip omladinskog rada je dosta fleksibilan.
  • Outreach omladinski rad – slično izmještenom omladinskom radu, outreach omladinski rad se odvija kada radnici određenog centra/kluba idu na ulicu (birajući lokalitete okupljanja mladih ljudi) sa svojim vlastitim programom, obično kako bi ohrabrili mlade ljude da posjete njihov centar/klub, da koriste usluge istog, budu aktivniji ili kako bi se u kontaktu sa mladima jednostavno identifikovale potrebe u pružanju vlastitih usluga. Outreach program se smatra produženom rukom omladinskog rada u omladinskom centru/klubu.
  • Omladinski kampovi i razmjene realizuju se sa odabranom i ograničenom grupom i često su planirani u odnosu na dugoročne rezultate, kao što su, na primjer, uspostavljanje međunarodne komunikacije ili razvoj aktivizma u zajednici. Svaka razmjena treba da bude zasnovana na jasno identifikanoj potrebi projekta/zajednice.1 2

Kako postati dio ove priče?

Jednostavno – želja, to je ono što je dovoljno za početak i što pokreće svijet. Ako nešto dovoljno jako želite, već ste na pola puta ka ostvarenju toga. Dajte sebi vremena (ali ne previše, jer možda već sada u ovom trenutku propuštate sjajne stvari) informišite se, “upijajte” informacije svakim novim klikom, zadovoljite svoju radoznalost u ovoj oblasti. Prepoznaj potrebe zajednice, prijatelja iz škole ili mjesta. Inicjativa i organizovana akcija za uređenje parka, riječne obale, posađena sadnica ili recimo ideja i promocija humanitarne priredbi vas par vršnjaka zarad pomoći nekome u zajednici kome je to najpotrebnije, čini te dijelom ove priče, čini te aktivnim mladim čovjekom. I tako dođe prvi volonterski angažman u lokalnom omladinskom klubu ili centru u kome čuješ za “tamo neke” obuke, treninge, i kao dlanom o dlan – ti već pakuješ stvari za svoju prvu razmjenu, pa onda druga, treća,… I dok tako sabiraš utiske i razmišljaš: „Kao da je juče bio prva volonterska akcija”, tek uz malu dozu treme, već se pripremaš za svoj trening za trenere. I tada, ti postaješ onaj koji će da obučava, savjetuje, vodi drugo mlado biće kroz njegov razvojni put. Postaješ promjena koju si oduvijek želio vidjeti, postaješ nekome drugom motivacija.

Omladinski rad u BiH je u usponu. Vojska sjajnih omladinskih radnika i omladine učinili su ono što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo, i tu ne staju. Povezujemo se sa ostalom evropskom omladinom, njihovim sistemom obrazovanja, stičemo nova znanja, vještine i kompetencije (usput, ima li išta pozitivnije od toga da se vratimo u domovinu nakon nekog prekograničnog iskustva sa novonaučenim jezikom ili da voljene iznenadimo umijećem u spremanju nekih novih internacionalnih delicija). I najvažnije od svega – umrežavanje. Osjećaj da kuda god širom Evrope koraci te odnesu, uvijek ćeš imati osjećaj – kao kod kuće, zahvaljujući prijateljstvima kao sastavnim dijelom ljubavi svih onih kojima je omladinski rad ne samo posao nego – stil života. Nažalost, BiH ne učestvuje u svim procesima i programima koji se tiču evropske omladine, ali to sada je od zanemarivog značaja jer – ko zna gdje smo i na kom ćemo stadijumu biti sutra. Dovoljno će biti ako vam kažem da mi, mladi u maloj zemlji u srcu Balkana: radimo, trudimo se, imamo viziju i nismo neprimjetni, i to je ono što je najvažnije i što će nam, vjerujem, otvoriti i ona zatvorena vrata.

Uredu, a šta ćemo sve raditi?

U okviru djelovanja omladinskig rada u organizacijama, udruženjima, centrima i klubovima susretaćemo se sa brojnim načinima i metodama rada i uspostavljanja relacija između omladine, omladinskih radnika, organizacija, fondacija itd. U nastavku su navedeni oblici koji čine okosnicu omladinskog rada.

  • Neformalno obrazovanje – organizovane i planirane obrazovne aktivnosti koje podstiču individualno i društveno učenje, izvan sistema formalnog obrazovanja, u kojima je učešće dobrovoljno, a dizajnirane su i realizovane od strane obučenih i kompetentnih edukatora.
  • Socijalno obrazovanje – obrazovanje unutar omladinskog rada koje promoviše neophodnost poštovanja i sebe i drugih, kako na nivou stavova tako i na nivou praktične primjene.
  • Omladinski aktivizam – predstavlja glas mladih koji su okupljeni oko zajedničke ideje zarad neke društvene promjene. Postoje različiti oblici aktivizma u odnosu na različite društvene probleme (studentski protesti, peticije, kampanje, tribine), a osnova aktivizma jeste volonterizam.
  • Volontiranje – aktivnost koja se sprovodi planski kroz zakonom predviđeno neprofitno organizovanje ili neformalne grupe koji na različite načine promovišu rad za opšte dobro u zajednici.
  • Radionica – vođena i planirana aktivnost koja se odvija u obliku grupne interakcije u kojoj učestvuje 5-20 učesnika. Obično su učesnici i voditelji smješteni u krug i aktivnosti u radionici su oblikovane prema modelu iskustvenog učenja. Radionice se obično označavaju tematski, kao npr. kreativne (dramske, likovne), edukativne (razvoj stavova, sticanje vještina), kao i preventivne (bazirane na informacijama o posljedicama rizičnog ponašanja).
  • Trening – planirana aktivnost koju sprovode omladinski radnici u cilju prenošenja znanja koristeći metode neformalnog obrazovanja. Trening se može odnositi na različite procese i akcije u zavisnosti od organizacijskog i socijalnog, ekonomskog i kulturnog konteksta u kojima se dešava kao i od ciljeva i vrijednosti organizatora treninga.
  • Projekat – označava plan pripreme, realizacije i evaluacije programa za mlade, koji može biti kratkoročne prirode, kao npr. muzički festival ili lokalna ekološka akcija, ali i dugoročne prirode, kao npr. edukativni program. Ideja projekta se prezentuje u projektnom prijedlogu čija forma obično sadrži osnovna pitanja vezana za jasno definisanje ideje ko, gdje, šta, kada, kako, koliko?
  • Omladinske razmjene – podrazumijevaju skup dvije ili više grupe mladih iz različitih zajednica (gradova, država, različitih etničkih ili drugih pripadnosti…) koji ima za svrhu da mladi učesnici uče jedni od drugih o različitim državama, kulturama i drugim društvenim aspektima kako bi se doprinijelo zbližavanju mladih na različitim nivoima.
  • Razvoj zajednice – ogleda se u osnaživanju pojedinaca da preuzmu aktivnu ulogu u oformljavanju različitih grupa i organizacija koje artikulišu njihove potrebe i poglede na razvoj, te utiču na procese koji čine svakodnevni život pojedinaca u zajednici.

Kada i gdje?

Bilo kada i bilo gdje – potraži svoju priliku. Za početak – informiši se! Pozivi i prilike su dostupni tokom čitave godine. U nastavku će biti data lista nekih od najaktuelnijih omladinskih organizacija, centara, mreža, udruženja, programa i fondacija koji se bave ili podržavaju omladinski rad, aktivizam i mobilnost mladih, kako u BiH tako i na EU nivou. Pored toga na njihovim web lokacijama naći ćeš brojne prilike za stipendije, razmjene, ali i razmjenu iskustava tvojih vršnjaka širom Evrope, kako bi nakon razmatranja istih i sam znao šta u budućnosti za sebe želiš kroz ovakav oblik angažmana.

  1. PRONI Centar za omladinski razvoj –  nevladina, neprofitna i nepolitička organizacija, osnovana sa ciljem organizovanja i sprovođenja edukacije u oblasti rada sa mladima. Kontakt  su tačka za program “Erasmus+ Youth” za BiH. Organizatori su brojnih aktivnosti (radionica, treninga, PAOR akademija,…). Više informacija na: https://www.proni.ba/
  2. Institut za razvoj mladih KULT – udruženje koje putem brojnih licenciranih obuka, su jedni od “stvaraoca” budućih omladinskih radnika i omladinskih lidera. Više informacija na: https://mladi.org/v2/bs/
  3. Mreža za izgradnju mira – brojne umrežane NVO organizacije. Na njihovoj web lokaciji mogu se pronaći brojne prilike za seminare, edukacije, treninge, projekte itd. Više informacija na: https://www.mreza-mira.net/
  4. ASuBiH – Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini – nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija čiji je osnovni cilj poboljšanje statusa srednjoškolaca u zemlji i okupljanje svih mladih koji pohađaju srednju školu na prostoru BiH. Više informacija na: https://www.asubih.ba/
  • Schüler Helfen Leben (SHL) – omladinska fondacija usmjerena je na stvaranje uslova za napredak mladih u BiH, jedan od najznačajnihih programa SHL-a je razmjena učenika između škola iz BiH i škola iz Njemačke,. Više informacija na: https://www.shl.ba/lat/
  • AIESEC – međunarodna, nevladina, neprofitna organizacija koja mladima omogućuje razvoj,  međukulturalno internističko stažiranje, volontiranje i brojne druge prilike koje možeš potražiti na: https://www.aiesec.ba/
  • Fondacija MOZAIK – vodeća neprofitna korporacija u regiji, pod koju spade i jedan od najvažnijih programa za razvoj preduzetništva i podsticaja mladih – program Omladinskih banaka. Više na platformi: https://www.lonac.pro/home
  • Centar za afirmaciju i razvoj – udruženje građana sa sjedištem u Banjaluci, Sarajevu i Beogradu. Ukratko –  kulturne razmjene sa Njemačkom, Francuskom, Španijom, Italijom, SAD, Kinom,… Više na: http://www.centarzaafirmacijuirazvoj.org/
  • Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE – udruženje kreira i razvija volonterske programe za osnaživanje i zdrav razvoj djece i mladih, te gradi i jača kapacitete profesionalaca za uspješan rad na prevenciji ovisnosti i unaprjeđenju zdravlja u BiH. Više na: http://www.prevencija.ba/bs/
  • Workaway – je platforma koja podrazumjeva princip da domaćini širom svijeta nude smještaj i hranu, ali i upoznavanje sa okolinom i kulturom datog mjesta u zamjenu za obavljanje lakših poslova (tipa čuvanje djece i pomoć pri učenju engleskog) po par sati, 5 dana sedmično. Više na: https://www.workaway.info/

*     *    *

Na svakom koraku, svuda oko sebe mladi čovječe, pronađi nešto novo, pronađi inspiraciju, pronađi sebe, zainteresuj se, pročitaj, nauči, primjeni, pokreni, posadi drvo, pomozi… i gledaj kako budućnost počinje već danas, tu ispred tebe, rođena iz jake želje, njegovana znanjem i trudom. A ja, u vrijeme eksplozije online chalendge-a, želim i sama da pokrenem jedan, ali onako, dugoročniji: Izazivam vas da budete sanjari na javi, izazivam vas da budete oni koji nešto rade da učine ovaj svijet boljim mjestom, nesebično, malo za nas i malo više za one koji tek dolaze.

*     *    *

Korišteni izvori:

  1. Pečković, J. Jašarević (2020). Priručnik za omladinski rad. PRONI Centar za omladinski razvoj BiH, Brčko
  2. K. Vojnić – Tunić (2019). Prakticni Prirucnik za omladinski rad u zajednici. UG „Centar za omladinski rad“, Vojvodina
  3. Nacionalna Asocijacija Praktičara/ki Omladinskog Rada (NAPOR) (2009). Smernice za osiguranje kvaliteta programa omladinskog rada. Zlatibor

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on print
Share on email