Akademija klimatskih promjena – Mirnesa Agović

U periodu od 08. 07. 2021. godine do 10. 07. 2021. godine, Mirnesa Agović je predstavljala PRONI Centar za omladinski razvoj na trodnevnoj Akademiji klimatskih promjena u Tesliću.

„Akademija klimatskih promjena je tematska edukacija za mlade predstavnike političkih stranaka, medijskih kuća i nevladinih organizacija“, kako kažu iz Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP). Cilj ove Akademije je bio da se mladi ljudi upoznaju s osnovama i utjecajima klimatskih promjena, ali i „različitim načinima borbe protiv istih“ te kako mi, kao mladi predstavnici političkih stranaka, medijskih kuća i nevladinih organizacija, možemo doprinijeti boljem plasiranju informacija i znanja vezanih za klimatske promjene i njene utjecaje po cijeli svijet našim vršnjacima, kao i mlađima od nas.

Gosti predavači su bili:

1. prof. dr. Haris Lulić, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu s temom „Smanjenje emisije gasova staklene bašte“.

Profesor nas je prvenstveno upoznao s osnovnim pojmovima vezanim za klimatske promjene te nam je pojasnio da je veoma važno razlikovati klimu i vremenske uslove jedno od drugog. Naprimjer, kada govorimo o vremenskim uslovima, promjene nastaju u kratkom vremenskom intervalu, dok kod klime mogu proći desetljeća ili stoljeća do pojave promjene ili odstupanja. Naravno da je tu bilo govora i o globalnom zagrijavanju kojeg smo definisali kao „prosječni porast temperatura u blizini Zemljine površine, uglavnom zbog sve veće koncentracije stakleničkih gasova u atmosferi“. Velika većina naučnika, stručnjaka u oblasti klimatskih promjena, se slaže da su ljudi najveći uzročnici globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.

2. dipl. iur. Balša Božović, Regionalna akademija za demokratski razvoj s temom „Koliko nam je vremena ostalo? (Pariški sporazum)“.

Ono što je obradovalo nas prisutne je saznanje da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja ima ažuriran NDC (Nationally Determined Contribution). Cilj Bosne i Hercegovine je smanjenje emisije stakleničkih gasova za 80% u odnosu na 1990. godinu. Nakon predavanja gospodina Božovića, naučili smo nekoliko ključnih stvari: obnavljati zemljište u svojim zajednicama, edukovati se, paziti šta jedemo, praviti prirodno đubrivo, odrediti ciljeve i reciklirati.

3. mr. sci. Damir Miljević, RESET Centar za održivu energetsku tranziciju s temom „Međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine – klimatske promjene i dekarbonizacija“.

Postoje različiti sporazumi koje je Bosna i Hercegovina potpisala kako bi „kreirala stabilan i jedinstven regulatorni okvir i tržišni prostor koji osigurava pouzdano snabdijevanje energentima“. Na taj način može „privući investicije u sektore električne energije i prirodnog plina“. Ono na čemu bi Bosna i Hercegovina, prema Sofijskoj deklaraciji o Zelenom planu za Zapadni Balkan, trebala poraditi jesu: dekarbonizacija, kružna (cirkularna) ekonomija, uklanjanje onečišćenja, održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, te ruralna područja i bioraznolikost.

4. Anida Šabanović, Vanjskopolitička inicijativa BH s temom „Mladi, civilno društvo, mediji i klimatske promjene“.

Bosna i Hercegovina je klimatske promjene progasila opasnošću još 2010. godine. Postoji veliki broj vladinih tijela koja upravljaju pitanjima klimatskih promjena, ali i ekologije i zaštite okoliša općenito, uz premalo koordinacije. Nedostaje svijesti o značaju i utjecaju klimatskih promjena, kao i finansijskih i ljudskih resursa potrebnih za suočavanje sa posljedicama ovih promjena. Ono što smo još naučili ovim predavanjem jeste da „isključivanjem i odspajanjem uređaja možeš smanjiti godišnje troškove domaćinstva za energiju i za 10%“.

5. doc. dr. Aleksandra Jerkov, Regionalna akademija za demokratski razvoj s temom „Regionalni pristup klimatskim promjenama“.

Tokom ovog predavanja učesnici Akademije klimatskih promjena su se upoznali s alarmantnim podacima i činjenicama. U posljednjih 60 godina, prosječna temperatura u regionu je porasla za 1,2 stepena, a do kraja vijeka se očekuje porast temperature i od 4 stepena. „Cilj regionalne saradnje u oblasti klimatskih promjena je da se ostvari održivi rast, da se ublaže i spreče posledice klimatskih promena i usvoje mere koje će biti u skladu sa implementacijom Evropskog Green Deal-a i zajedničkim razvojem Zelene agende za Zapadni Balkan.

6. prof. dr. Mirza Kušljugić, Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli s temom „Energetski bilans država i zelena energija“.

Ono što je posebno bilo zanimljivo izučavati tokom ovog predavanja je energetski bilans BiH i plan dekarbonizacije prema nacrtu NEKP BiH. Posmatrali smo i grafički prikaz trenda emisija stakleničkih gasova prema nacrtu NEKP BiH iz 2020. godine i mogli uočiti da se od 2023. godine očekuje pad trenda emisija stakleničkih gasova u BiH. Na kraju ovog predavanja smo diskutovali o tome da li je energetska tranzicija u Energetskoj zajednici prilika ili prijetnja po BiH. Dakako da je prilika po BiH, ali kako bi energetska tranzicija u BiH uspješno funkcionisala, za to je potrebno analizirati okruženje (sprovesti PESTLE analizu), napraviti SWOT/TOWS analizu, a nešto što je najvažnije za obezbijediti u našoj državi je inkluzivna i pravična tranzicija.

7. dr. Kenan Hodžić, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine s temom „Moja inicijativa za borbu protiv klimatskih promjena“.

Na početku predavanja smo se upoznali s nivoima vlasti u našoj državi. Zanimljiv je podatak da u BiH postoji „tri predsjednika, 13 premijera, više od 180 ministara i više od 700 članova parlamenta“. Upoznati smo bili i s vrstama aktivizma po ciljnim grupama, a to su: građanski aktivizam, politički aktivizam, aktivizam u okviru civilnog društva i aktivizam medijskih radnika. Na koji način PRONI Centar za omladinski razvoj, kao jedno civilno društvo, može učestvovati u aktivizmu? Može pokrenuti kampanje javnog zagovaranja, odnosno da prati i vrši kontrolu rada vlasti, može učestvovati u javnim konsultacijama, zatim može podnositi inicijative za donošenje zakona i drugih akata u svoje ime, a može i da ostvaruje saradnju sa parlamentarnim i drugim komisijama i predstavnicima vlasti.

Zaista je bilo divno učestvovati na Akademiji klimatskih promjena i otići s još više stečenog znanja vezanog za klimatske promjene. Nadam se da ćemo mi, kao mladi ljudi BiH, pokretati inicijative vezane za klimatske promjene i uzeti aktivno učešće u sprovođenju i implementaciji ovih inicijative koje, ako imale dovoljno podrške od strane građanstva, mogu ostvariti velike promjene, a i velike pobjede vezane za poboljšanje stanja klimatskih promjena u našoj zemlji.

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on print
Share on email