Lični razvoj omladinskog radnika- vrijednosti i granice u radu – Šejla Kršić

Iako većina ljudi svakodnevno teži za postignućima, napretkom i boljom verzijom sebe, nekima je motivacija za rad na sebi najveći problem u ostvarivanju napretka. Kao što je svaka osoba jedinstvena, tako je i sam proces rada na sebi jedinstven za svaku osobu te za nju predstavlja izazov s kojim se ponekad nije lako suočiti. Da bi smo  nešto promijenili u svojem životu, prvo moramo odrediti što želimo promijeniti, odnosno postaviti ciljeve koji će nam biti putokaz i bez kojih nećemo znati u kojem smjeru trebamo ići kako bi postigli napredak i ostvarili uspjeh.

Lični ciljevi su stalni pokušaji da u svom životu ostvarimo određene ciljeve ili skupine ciljeva, odnosno riječ je o ciljevima koji traju duže vremena te ujedno postaju životni ciljevi, ciljevi kojima težimo postaju dio ličnosti i  predstavljaju širu viziju budućnosti i potpuniju verziju nas samih.

Nekoliko savjeta u postavljanju ličnih ciljeva:

  • uočite s kojim dijelovima života ste nezadovoljni i željeli biste ih promijeniti;
  • ciljevi koje postavljate trebaju biti konkretni, jasni, racionalni, ostvarivi, pozitivni, ali ujedno i izazovni;
  • nemojte postavljati ciljeve u kojima ne možete uživati ili se barem s njima identificirati itd.

Početak rada na ostvarivanju ciljeva je ujedno i početak dugotrajnog procesa napretka i rada na sebi.

Tehnike rada na sebi

Postoji bezbroj tehnika i metoda pomoću kojih možemo ostvariti vlastiti napredak steći motivaciju za rad na sebi i naučiti kako prihvatiti odgovornosti za svoje ponašanje. Prihvatiti odgovornost za svoje ponašanje, misli i osjećaje, uočiti razliku između poželjnog i nepoželjnog ponašanja, Prepoznavanje i zabilježavanje misli te njihova logička analiza, prihvatanje slabosti i jačanje vrlina i ono što je, možda, najviše važno jeste da ne očekujemo brze promjene jer za sve treba vremena.

Naši lični stavovi i očekivanja nas samih od nas je ono što nas definiše i usmjerava, a kako sazrijevamo ciljevi se mijenjaju i poznavajući lične vrijednosti možemo odrediti granice u svom radu. Prema etičkom kodeksu rada postoje moralni i profesionalni principi koje trebamo poštovati kako ne bi došlo do lošeg ishoda ili odustajanja od postavljenog cilja.

Moralni principi

Moral je skup nepisanih pravila i običaja koji utvrđuju međuljudske odnose i prosuđuju šta je dobro, a šta zlo. Definiše se kao oblik društvene svesti, sistem običaja, navika, normi. Moral je relativan, jer nije isti u svim društvenim grupama i istorijskim periodima.

Moralni principi su odgovornost, recipročnost i empatija, uvažavanje i briga za druge. Moralni kompas čovjeka upozorava da ne smije lagati, varati, krasti, da se mora brinuti za bolesne i invalide. Tu pripadaju prihvaćanje nečega što je iznad pojedinca, samosvijest uz poniznost, samodisciplinu i osobnu odgovornost, uvažavanje i briga za druge. Poštovanje moralnih normi obezbeđuje se uticajem javnog mnjenja i putem svesti pojedinca. Sankcije za povrede moralnih normi mogu biti društvene (moralne osude) ili individualne (griža savesti). Kada je reč o moralnim standardima bilo u vidu principa ili pravila, moglo bi se reći da oni, u najširem smislu, predstavljaju osnovne elemente morala koji su neophodni za određivanje sadržaja moralnih stavova. To su, zapravo, zahtevi, adekvatne ljudske sklonosti i stanovišta koja utiču i motivišu ljude da se ponašaju u skladu sa tim „dobrim“ standardima. Način na koji se moralni standardi određuju, analiziraju, prihvataju i zadržavaju ili napuštaju, predstavlja osnovu moralnog razvoja pojedinca i društva, odnosno, predstavlja osnovu za verovanje u dijalog i kompromis prilikom rešavanja društvenih i poslovnih konflikata.  Moral je oblik ljudske prakse, oblik delatnog, praktičnog odnošenja za čoveka prema svetu, prema drugim ljudima, kao i prema samom sebi.

Kada govorimo o profesinalnim principima kojih se osoba treba pridržavati i postavljati kako bi prepoznali granicu između ličnog i profesionalnog života možemo reći da profesionalne granice predstavljaju granice kod omladinskog radnika u cilju lične zaštite i zaštite mladih osoba sa kojima omladinski radnik radi. Kako bi održali profesionalne granice moramo znati kako svoje tako i vrijednosti organizacije i moramo razumjeti gdje treba postaviti te granice koje moraju biti jasno i čisto postavljene, a u slučaju da neko pređe preko tih granica, na šta moramo biti spremni u svakom momentu, potrebno je ragovati i ,,vratiti” sve na ,,staro”.

Lično unapređenje ili rad na sebi je potreba svakog pojedinca koji želi ostavriti uspjeh u svim aspektima života, i koji se razlikuje od osobe do osobe i onoga što osoba želi, uz poštivanje postavljenih granica nas samih ali i drugih u našoj blizini.

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on print
Share on email