Lični razvoj omladinskog radnika/ce – od prepreka do cilja – Miroslava Milivojević

Miroslava Milivojević

 „Uspješni ljudi uvek traže mogućnosti da pomognu drugima.  Neuspješni uvijek pitaju: „Šta ja imam od toga?”– Brian Tracey-

Malo koja misao tako sveobuhvatno kao ova Trejsijeva sažima smisao uspjeha u ljudskom životu. Prvi korak ka uspjehu obično podrazumijeva adekvatan izbor budućeg zanimanja, krećući se stazom formalnog obrazovanja. Zašto adekvatnog? Hajde da zajedno prećutno priznamo koliko smo samo puta na pitanje o izboru vaspitno-obrazovne institucije srednjoškolskog ili visokoškolskog tipa, dobili od budućih srednjoškolaca/studenata odgovore tipa: „Znate, taj mi je fakultet najlakši”, „To je dobro zvanje, biće mi i dobro plaćen posao”, „To je deficitarno, a i mogu sa tim u inostranstvo”… Najčešći odgovori, zar ne? A kada ste zadnji put čuli nešto kao: „Idem u to, jer to volim, u tome se pronalazim, želim učiniti za druge ono što niko nije mogao za mene”. Kada ste zadnji put čuli matematičara koji bi da sabira ljubav, a oduzima strah od brojeva? Ljekara koga ne moraju podsjećati na Hipokrata? Omladinskog radnika koga ne pitaju: „Čemu to i koliko si plaćen/ ko te plaća?”

Kada sam bila na trećoj godini studija, jedna mlada profesorica je rekla:„Sada kada ste već skoro tri godine tu, najbolji test, kojim sami sebe možete provjeriti, jeste da prepoznate ko na posao dolazi samo zbog plate, a ko isključivo zbog studenata. Prvima “platite” morem znanja, a drugima ljubavlju i posvećenošću prema onome što tek trebate postati”. Nekoliko godina kasnije, sada kada već pravim neke od prvih koraka u omladinskom radu putem neformalnih metoda samoobrazovanja, ista me misao vodi. Relativno novo zanimanje omladinski radnik  u našoj zemlji, punoj nepovjerenja u kompletan socijalni sistem, nužno za sobom nosi dozu skeptičnosti po pitanju ozbiljnosti i produktivnosti takvog oblika rada kao i o materijalnoj (samo)održivosti. Prvi put sa omladinskim radom sam se upoznala kroz jedan od njegovih oblika – volonterizam. Znamo svi kako to izgleda, koliko se mladi ljudi nesebično tome daju. Znamo i to da kada ti mladi ljudi “prerastu” u omladinske lidere svojih zajednica, idalje se trude svojim primjerom animirati mlade oko sebe. Da bi to uspjeli, istovremeno prateći korak dinamičnih promjena današnjeg društva, omladinski radnici (ali i mladi generalno) moraju konstantno biti spremni raditi na svom ličnom i profesionalnom razvoju. I tu se ponovo vraćamo Trejsijevoj misli sa početka – uspješni omladinski radnici, uz sve izazove svoga poziva, ne dovode u pitanje smisao istog, niti ga vežu za bilo kakvu materijalnu vrijednost na relaciji uloženo – dobijeno. Ne, oni pravi, oni veliki, oni koji su mladima izvor motivacije i obećanje boljeg sutra, to ne rade, a ja želim koračati njihovim koracima.

RAD NA SEBI – ODAKLE POČETI?

Neophodno je da na početku shvatimo, da koliko god njegujemo tijelo zdravom ishranom, vježbama i drugim udovoljavanjima, potrebno je uraditi isto i za um, jer um i tijelo čine cjelinu. Kada želimo da nešto promjenimo u našim životima, nije dovoljno samo raditi na sebi u jednoj sferi i nadati se cjelokupnoj promjeni.

Potrebno je istovremeno trenirati um, unaprijediti razmišljanje i izazivati sebe stalno, do novih granica. Naravno, to ne znači da treba pretjerivati sa jakim i teškim mentalnim treninzima ili sa konstantnom edukacijom koja ne vodi nigde, već se fokusirati na razvoj ličnosti, odnosno njenih pojedinih segmenata. I to je univerzalno pravilo za većinu profesija. Ali, odakle početi?

Svakom usavršavanju prethodi utvrđivanje onoga što smatramo da treba da razvijamo i unapređujemo. Šta je ono što želite da promjenite kod sebe? Koje kvalifikacije i kompetencije želite da podignete na viši nivo, kako biste bili uspješniji u svom poslu? Svjesni smo činjenice da objektivna samoprocjena nije lak zadatak. Iz tog razloga, proces introspekcije uvijek može biti pomognut korisnim savjetima od strane vaših kolega, mentora ili bližnjih. Započnimo sa jednim takvim savjetom:

  • Zamisli sebe kao omladinskog radnika na razvojnom stepenu na kome si danas. Sada zamisli da si otputovao kroz vrijeme, 5 godina u budućnost. Kakvim se vidiš? Na kome si sada razvojnom nivou? Šta je drugačije u sklopu tvoje ličnosti? Da vizualizujemo to. Nacrtaj jedan krug. Potom taj krug podijeli na onoliko dijelova, koliko ima segmenata tvoje ličnosti koje je “budući ti” promjenio, baš kao što sam ja to učinila u nastavku. Sada svaku tu stavku ocijeni od 1 do 10, imajući u vidu koliki si napredak u budućnosti po pitanju određene lične kompetencije dostigao.

     Slika 1: Primjer kruga ličnog razvoja

U navedenom primjeru ja sam odabrala šest kompetencija, odnosno oblasti koje želim u budućnosti da budu unaprijeđene u sklopu mog ličnog razvoja*:

  1. MOTIVACIJA – bez obzira na izazove vremena i posla znati ostati motivisan i još bitnije – kako uvijek biti motivacija drugima;
  2. EMOCIONALNA INTELIGENCIJA – sposobnost adekvatnog izražavanja, kontrolisanja vlastitih emocija kao i prepoznavanje istih kod sebe i drugih; cilj je da objektivnost u radu ne isključi empatiju, altruizam, moralnu podršku i humanost generalno;
  3. KRITIČKO RAZMIŠLJANJE – svakog trenutka sa svih strana okruženi smo velikom količinom informacija; ako ne znamo promišljati, preispitivati, pažljivo čitati, aktivno slušati, nemoguće nam je procijeniti koje su od tih informacija istinite i dobronamjerne, a koje maliciozne.
  4. KOMUNIKACIJA – lični stepen razvoja ove kompetencije ne treba nikada precijeniti; nova vremena nose sa sobom i nove kanale i stilove komuniciranja; kvalitetno iskomunicirati znači svesti na minimum uticaj bilo kakvih distraktora u komunikaciji između dvije ili više strana;
  5. ORGANIZACIJSKE SPOSOBNOSTI – podrazumijevaju, u suštini, skup radnji koje je potrebno napraviti u što kraćem vremenu (ekonomičnost vremena); neke od tih radnji su: analiza situacije, pronalaženje niza mogućnosti za rješenja, odabiranje “win-win”, odnosno rješenja kojim su svi zadovoljni, a da to rješenje pogoduje poboljšanju situacije u smjeru u kojem smo i zamislili.
  6. KOGNITIVNA FLEKSIBILNOST – bez ove kompetencije se ne ide tako lako u korak s vremenom; dakle, kognitivna fleksibilnost podrazumijeva našu sposobnost prilagođavanja misli i ponašanja novim, izmjenjenim i neočekivanim situacijama.

*Kompetencije u tekstu su date kao primjer. Svako, naravno, teži drugačijim segmentima  ličnog razvoja.

DEFINISANJE  CILJEVA  RAZVOJA

Ponekad, zavisno od posla u kome se usavršavate, nećete biti sigurni koje sve kvalifikacije i kojim redom treba da razvijate. Kako biste bili sigurniji, korisno bi bilo da pratite trendove, kao i rad onih koji su iskusniji od vas u oblasti vaše struke (u ovom slučaju to mogu biti drugi omladinski radnici, omladinski lideri, volonteri, predstavnici državnih krovnih tijela mladih itd.). Na taj način ulazite dublje u sferu vaših profesionalnih opredjeljenja i konkretnije se usmjeravate na pravac kojim ćete se kretati na svom razvojnom putu.

Uvijek se prvo fokusirajte se na one kompetencije čije će usavršavanje konkretno doprinjeti vašoj radnoj poziciji i poslu koji obavljate (ne zaboravite da ste usmjereni prioritetima iz kruga ličnog razvoja). Nekada će unapređivanje morati teći ubrzano, jer će pred vama biti definisan rok. Ipak, nemojte da vas to pokoleba. Svaki razvoj prati cilj da budemo bolji i produktivniji. Budite uporni, ali istovremeno i strpljivi prema sebi.

Ciljevi su krajnji stadijum zadovoljstva samim sobom (bilo u ličnom ili profesionalnom smislu). Oni nas usmeravaju i određuju nam putokaz. Iako opšti cilj odgovara na pitanje šta je ono što želite da postignete, izuzetno je važno da odredite i niz specifičnih ciljeva koji mu prethode.

U početku, opšti ciljevi mogu da vas preopterete, dok specifični ciljevi izazivaju nezadovoljstvo sami po sebi, ukoliko se ne ispune svi. Savjet je da se držite principa postupnosti i da na svom razvojnom putu ka ostvarenju ciljeva ne preskačete nijedan korak. Potrudite se da olakšate sebi, tako što ćete sticanje novih znanja i vještina razložiti na etape. Kreirajte svoj razvojni plan sa jasno definisanim stavkama kroz pitanja: ŠTA? KADA? ZBOG ČEGA? Napišite listu svih aktivnosti koje vode realizaciji vašeg opšteg cilja  i razvoju kompetencije koju želite da steknete  metodom “korak po korak”, kroz odrednice specifičnih ciljeva.

KOJE SU NAJPRAKTIČNIJE METODE ZA REALIZACIJU CILJEVA KOJI SE ODNOSE NA LIČNI RAZVOJ?

Prvo i osnovno – utvrdite prioritete. Kako biste utvrdili znanja i veštine koje želite da ojačate, neophodno je da što bolje poznajete oblast kojom se bavite. Samo tako ćete jasno moći da utvrdite šta je ono što će vas učiniti profesionalnijim i vještijim u obavljanju vašeg posla. Ponekada ćete moći da se usavršavate na radnom mestu, nekada će to biti neformalno ili obrazovanje od kuće, ali postoje i one faze karijernog razvoja kroz koje će neko morati da vas vodi (mentorstvo). Od teorije, preko online izvora, do živih praktičara na terenu – dok god ih ima vama na raspolaganju, koristite sve resurse!

U posljednje vrijeme veliku ekspanziju popularnosti doživjele su i online edukacije. Njihova prednost je u tome što vremenom učenja upravljate sami, ali i to što ne morate fizički da budete prisutni. Uz to, pohađanjem određenih kurseva, seminara, obuka, radionica,…,  mimo svog radnog vremena, ostavljaćete utisak ambiciozne osobe, koja je spremna da radi na sebi, samim tim sve više izgrađujući i svoje samopouzdanje.

ULOGA MENTORSTVA U LIČNOM RAZVOJU

U zvaničnom ili nezvaničnom obliku, svi smo bili u prilici imati stručnu podršku ili biti vođeni od strane kompetentnih lica u oblasti našeg rada. Imati pouzdanog mentora znači napraviti razliku između uspjeha i potencijalnog neuspjeha. Naravno, ukoliko spadate u grupu visoko samoorganizovanih ljudi koji imaju dosta iskustva, i ukoliko već dugo vremena radite na svom razvojnom putu,  usmeravanje vam, vjerovatno, neće biti neophodno. Uz to, postoji mogućnost da možda težite usavršavanju vještina čiji razvoj bolje teče ukoliko se odvija samostalno i tempom koji sami sebi diktirate.

Ipak, nije svaki proces usavršavanja samostalnog karaktera. Razvoj i usavršavanje uz mentora često je efektivnije i efikasnije od drugih metoda učenja. Ukoliko imate priliku i prepoznajete osobu koja bi doprinjela vašem karijernom razvoju, iskoristite to u potpunosti. Nemojte se ustručavati takvog oblika stručne pomoći, jer ćete i sami biti sutra u prilici da nekoga vodite. Iskustvo onih koji su profesionalni u djelatnosti kojom se bavite, može ukloniti brojne prepreke i ubrzati proces savladavanja novih znanja i vještina. Ovo se posebno odnosi na omladinski rad kao vrlo progresivno zanimanje, u kome su i sami omladinski radnici (mentori) u procesu skoro svakodnevnog dodatnog usavršavanja, imajući u vidu količinu inovacija koja svakodnevno zahvata sve društvene procese, a samim tim i oblast omladinskog rada kao i sve one koji su uključeni u isti.

Razvoj pogrešnih tehnika, znanja ili uverenja na početku procesa učenja, otežava kasnije pokušaje da ih promjenimo. Profesionalne instrukcije su značajan faktor u procesu izgradnje sigurnih temelja na kojima će počivati vaša buduća znanja i vještine. Budite sigurni da će lični pristup, interpersonalni odnosi i direktna komunikacija dodatno osnažiti svaki proces učenja i rada.

Ukoliko je omladinski rad i vaš poziv, ne dopustite da vas nedoumice i izazovi kao budućeg omladinskog lidera pokolebaju. Stručnu podršku (u vidu mentorstva ili brojnih neformalnih edukacija i programa za mlade), moći ćete pronaći u okviru nekoliko Instituta, centara mlade ili udruženja. Moji zvanični prvi koraci u omladinskom radu ispraćeni su stručnom mentorskom podrškom kao i profesionalno organizovanim neformalnim edukacijama i programima realizovanih od strane:

  • PRONI Centar za omladinski razvoj – kao nevladina, neprofitna i nepolitička organizacija osnovana sa ciljem organizovanja i sprovođenja edukacije u oblasti rada sa mladima. Osnovni cilj je razvijanje i promovisanje mira i aktivizma. PRONI ima  visokoobrazovano i motivisano osoblje i volontere, koji imaju iskustva u oblasti pružanja obuke za neformalno obrazovanje i sprovođenja omladinskih aktivnosti u BiH i regionu. Od 1998. godine do danas, PRONIcentar je obučio više od 600 omladinskih radnika. U ovoj oblasti trenutno je najakutelniji program PAOR (PRONI Akadmija omladinskog rada). Više informacija o trenutnom programu na: https://www.proni.ba/2019/12/06/poziv-za-ucesnike-paor-2020/
  • Institut za razvoj mladih KULT – osnovan 2002. pod nazivom Udruženje KULT. Inicijatori su usvajanja zakona o mladima u FBiH i Brčko-Distriktu BiH, Zakona o volontiranju u FBiH i dr. Kroz razne neformalne obuke i edukacije, savjetovanja, praćenja, kurseve, seminare, tematske radionice, okrugle stolove, brošure, radne materijale itd. od samog svog osnivanja pomažu  mladima da postanu ravnopravni ćlanovi društva, kako bi se i njihov glas čuo, i ono najvažnije – kako bi bili konkurentniji na tržištu rada. KULT-ov stručni tim realizuje nekoliko certifikovanih programa koji se direktno ili indirektno odnose na omladinski rad i aktivizam mladih. Između ostalog to su: Obuka za stručne saradnike/ce za rad s mladima, Uči, misli i djeluj! (UMID) – jednogodišnja obuka za omladinske lidere kao i UMiDp – obuka za omladinske političare i političarke. Više informacija o navedenim programima možete pronaći na :http://v2.mladi.org/bs/projekti
  • Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice Banja Luka – organizacija civilnog društva koja kroz edukativne, zagovaračke i istraživačke programe razvija zdrave životne vrijednosti mladih, podstiče građansku i političku participaciju, sa ciljem stvaranja odgovornijeg i pravednijeg društva. Cilj je kreiranje društva gdje su mladi poštovani, uspješni i imaju mogućnost da razvijaju svoje potencijale. Organizacija je osnovana u julu 2006. Kao najaktuelniji programi u oblasti rada sa mladima i podrške mladima ističu se: Budi muško klub, Akademija za političke lidere/ke (od 18 do 27 god.) i u okviru nje T.A.L.K.S. – platforma slobode govora mladih lidera/ki u BiH – nastala je na metodologiji modernih motivaciono-informativnih konferencija s ciljem da uključi mlade lidere iz različitih krajeva BiH, koji se u svojim inspirativnim govorima bave ključnim aktuelnim pitanjima. Više informacija o navedenim programima na: http://www.pm.rs.ba/programi/

IZAZOVI U PROCESU LIČNOG RAZVOJA

Šta god da radili upamtite da upravo onaj pokušaj u koji je uložen posljednji atom snage može vas dovesti do cilja. Dakle, ma šta se desilo, ili se ispriječilo na putu vašeg razvoja – ne odustajte! Svjesni smo da karijerni razvoj i usavršavanje vještina traže određena vremenska, prostorna, ali i finansijska ulaganja. Ponekad vaš budžet neće pokrivati sve alate, kurseve i resurse koje želite sebi da priuštite. Ali, to nije razlog za odustajanje. Ne opterećujte se onim što u datom trenutku ne možete da obezbedite. Fokusirajte se na ono što imate i probajte to da iskoristite. Budžet i raspoloživost sredstava nekada mogu biti osnovni uzrok vaše blokade, pa umjesto angažovanja raspoloživih resursa, vrlo se često bude u zabludi o neophodnosti najnovijih programa, kurseva ili alati učenja za uspjeh.

Imajte na umu da materijalni deficit nije mjerilo razvoja vaših vještina. Zavirite dublje u vašu inspiraciju, kao i u motive koji vas pokreću. Predanost, vrijeme i intenzitet usavršavanja zavise upravo od vašeg stepena motivacije, objektivne samoprocjene i procjene spoljašnjih uslova i mogućnosti. Naučite da raspolažete sa onim što vam se nudi, a dostupne resurse i alate ćete povećavati vremenom. Upamtite, ako biste da mijenjate svijet – počnite od sebe i već ste pri kraju tog velikog posla.

  *        *        *

UMJESTO ZAVRŠNE RIJEČI…

Postoji jedna anegdota koju je napisao Mark Tven. Priča ide ovako:

Jedan čovjek koji je umro otišao je kod Svetog Petra i pitao ga sa velikom radoznalošću: „Sveti Petre, molim te reci mi, ko je bio najveći i najsposobniji vojskovođa svih vremena?“ Sveti Petar mu istog momenta odgovori: „To je bar lako pitanje, najveći vojskovođa svih vremena je onaj čovjek tamo“. „Ali to ne može biti! Ja znam tog čovjeka, on je bio običan stolar!“.

Sveti Petar ga pogleda i reče mu: „Da se pripremao za to, ovaj čovjek bi i bio najveći vojskovođa svih vremena“.

Ova anegdota govori o tome da naši kapaciteti nisu dovoljni kako bismo postigli najbolje rezultate. Ali, ukoliko uložimo vrijeme i napor da razvijemo ono što u sebi nosimo, tada nema šta ne možemo da postignemo. Jer oni koji razviju sposobnost kontinuiranog učenja koje će kasnije moći i da primjene u svom radu i životu, biće oni koji će oblikovati naše društvo u budućnosti. A upravo su mladi idealni kandidati za te uloge.

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on print
Share on email